Počinje "Praktikum"
- tematska vođenja studenata kroz stalnu postavku
8-15. maj 2015.
U saradnji sa Centrom za razvoj karijere (pri Univerzitetu u Beogradu, Filozofskom fakultetu) Muzej afričke umetnosti je 2013. godine započeo program prakse za studente završnih godina Filozofskog fakulteta.
Uz podršku kustosa/mentora, učesnici u ovom programu stiču znanja o istorijatu muzeja i osnivačima, zbirkama, kao i glavnim temama u oblasti muzejskog istraživanja umetnosti i kulture Afrike. Istovremeno, studenti razvijaju veštine i tehnike neophodne za uspešno javno vođenje kroz stalnu postavku. Cilj programa je da se kroz samu praksu omogući studentima uvid u kustosku profesiju.
Studenti biraju svoje teme vođenja kroz stalnu izložbu, osmišljavaju kretanje u skladu sa temom i naposletku prezentuju publici. U programu "Praktikum" se insistira na ličnoj interpretaciji stalne postavke čime se studenti podstiču na slobodan, kreativni pristup materiji u kojem će izgraditi sopstveni odnos prema izloženim predmetima, a samostalnom selekcijom izgovorenog teksta izbeći reprodukovanje tuđih, već gotovih tekstualnih rešenja. Na ovaj način, studenti razvijaju sopstvene kreativne potencijale, ali i senzibilitet za reakciju publike na sadržaj i način njihove prezentacije.
Program "Praktikum" osmislile su i vode kustosi MAU: Emilia Epštajn, antropološkinja, i Ivana Vojt, istoričarka umetnosti.
Kliknite da preuzmete program studentskih vođenja u .pdf formatu.
Petak, 8. maj u 18h
Rađanje života – simboli plodnosti kod naroda Zapadne Afrike
ANA DAJIĆ, studentkinja master studija etnologije i antropologije
Na području Afrike kult plodnost zauzima veoma važno mesto. Primarno, odnosi se na useve i zemlju, a odmah potom i na ljudski život. U tradicionalnoj kulturi, afrički čovek izrađuje figure pomoću kojih priziva sile koje će omogućiti i osigurati kontinuitet života. Tematsko vođenje kroz stalnu postavku Muzeja afričke umetnosti pružiće vam uvid u simboliku plodnosti koja je uočljiva na predmetima naroda Dogon, Bambara, Ašanti, Senufo, Dan i Gere, i između ostalog dati odgovore i na pitanja: čemu sve služi kalabaš, šta je akuaba i šta to čuvaju vrata ambara. Dođite i saznajte na koji način su povezani ovi predmeti i kako su oni predstavljeni u tradiciji pomenutih naroda Zapadne Afrike.
Subota, 9. maj u 17h
Priroda i kosmogonija u skulpturi zapadnoafričkih naroda
MARKO RAKOČEVIĆ, student osnovnih studija pedagogije
Kako su zajednice Zapadne Afrike komunicirale sa prirodom? Kakvu su ulogu u toj komunikaciji igrali intuicija, imaginacija i mitološka interpretacija? U ovom vođenju ćete saznati kako su sredinski uslovi života naroda Dogon, Bambara i Senufo uticali na njihov doživljaj stvarnosti, kao i na razumevanje sebe i svog mesta pod nebom. Saznaćete i kako je ovo razumevanje izraženo u specifičnom „jeziku" maski i skulpture koji im je omogućio da sa prirodnim okruženjem uspostave sebi svojstven odnos. Pokazaćemo po čemu su ovi narodi slični, ali i dočarati šta ih čini jedinstvenim i izvanrednim!
Nedelja, 10. maj u 17h
Čovek koji stvara: uloga umetnika/zanatlije u tradicionalnoj zapadnoafričkoj zajednici
IVA KIJEVČANIN, studentkinja osnovnih studija istorije umetnosti
Mišljenje da su stvaraoci dela afričke umetnosti anonimni je pogrešno. Iako ova dela nisu potpisana, iza svake skulpture, svake maske, stoji umetnik sa svojim stilom i svojom reputacijom. Odnos prema umetnicima se razlikuje od naroda do naroda u Africi. Tako umetnik u narodu Senufo živi odvojeno od ostalih ljudi, dok je u narodu Dogon kovač najpoštovaniji. Zašto je to baš tako? Koje materijale obrađuju muškarci, a koje žene? Koji je postupak izrade jedne afričke skulpture? Dođite da otkrijemo odgovore na ova pitanja, uživajući u primerima na stalnoj postavci Muzeja afričke umetnosti, kroz koje ćemo, ovim tematskim vođenjem, pokrenuti i razmišljanje o našem pogledu na ovu daleku umetnost, i o umetnicima koji stoje iza ovih predmeta.
Ponedeljak, 11. maj u 18h
Antropomorfni motivi na stalnoj postavci Muzeja afričke umetnosti
MARIJA MARIĆ, studentkinja osnovih studija istorije umetnosti
U okviru ove teme biće predstavljena skulptoralna rešenja na figurama i drugim predmetima kod naroda Dogon, Bambara, Senufo, Baule, Dan i Gere. Vođenje će biti usmereno na pitanja porekla predmeta, njihovu mitološku i religijsku pozadinu, njihovu upotrebnu vrednost, kao i na neka osnovna stilska rešenja i karakteristike. Skulpture, maske, vrata ambara, keramičke posude, instrumenti, kao i drugi zapadno-afrički predmeti prenose sliku nama malo poznate tradicije.
Utorak, 12. maj u 18h
Božanski ples – motivi i elementi religije kod naroda Dogon, Bambara i Senufo
JOVANA TODIĆ, studentkinja osnovnih studija klasičnih nauka
Hajde da zajedno uđemo u svet mitova i rituala, da otkrijemo tajne obreda i značaj muzike, igre i maski. Čućete priču o mitovima, legendama, verovanjima, tradicionalnoj afričkoj religiji i o različitim ritualima naroda zapadne Afrike. Dođite da zajedno, kroz oči naroda Dogon, otkrijemo kako je nastao svet. Saznaćete i šta predstavlja motiv ptice kod naroda Senufo, a šta maska đivara kod naroda Bambara. Ali to nije sve, zato vas pozivamo na vođenje u Muzej afričke umetnosti.
Sreda, 13. maj u 18h
Skarifikacija, frizura i boja kao elementi društvene biografije tela
VENESA MUŠOVIĆ, studentkinja master studija etnologije i antropologije
Čak i najmanja perla na afričkoj maski ima društveno značenje. S druge strane, dekoracija tela u tradicionalnim afričkim društvima bila je podjednak prerogativ i za muškarce i za žene. Ožiljak na telu može biti zaštita od zlih uticaja ili medijator između čoveka i mitskog bića, može biti oznaka etničke pripadnosti, ili izraz hrabrosti, lepote, seksualne privlačnosti i plodnosti. Pažljivo uređena kosa simbol je snage, lepote, kolektivnog, ali i individualnog identiteta afričkog čoveka. Ova poseta Muzeju afričke umetnosti daće vam odgovore o razlozima koji pokreću suštinsku čovekovu potrebu da ukrašava prvi "predmet" koji je ikada posedovao – svoje telo.
Četvrtak, 14. maj u 18h
Muzej kao eksponat – istorijski kontekst nastanka Muzeja afričke umetnosti
DRAGANA BREBERINA, studentkinja master studija istorije
Svaki muzej načinom izlaganja svojih eksponata priča određenu priču i šalje posmatraču konkretnu poruku, a ta poruka je veoma često u skladu sa idealima određenog vremena. Muzej afričke umetnosti je nastao u okrilju ideologije nesvrstanosti pa je stoga imao značajnu političku ulogu. Na koji način je on tu ulogu ostvarivao i kako je funkcionisao? Ko su bili kolekcionari Zdravko i Veda Pečar koji su zaslužni za nastanak muzejske zbirke? Odgovore na ova i mnoga druga pitanja saznaćete ukoliko budete prisustvovali vođenju koje akcenat ne stavlja na same predmete već na način njihovog izlaganja i interpretiranja posmatrajući sam muzej kao eksponat.
Petak, 15. maj u 18h
Tajna znanja
FILIP ŠAPIĆ, student osnovnih studija istorije
U kulturi tradicionalne Afrike jednu od najvećih tajni je predstavljalo znanje koje je bilo dostupno samo određenoj grupi ljudi i prenosilo se prema strogo utvrđenim pravilima. Tematsko vođenje kroz stalnu postavku Muzeja afričke umetnosti će vam dati priliku da saznate mitove, legende i istoriju naroda Senufo, Ašanti, Dogon, Fon i dočaraće vam kako se prenosila i čuvala usmena tradicija, i koju su ulogu muzika, ples, maske, skulpture i tkanine imale u tome. Dođite i osetite privilegiju kakvu su u Africi imali samo "odabrani", koji su svojim statusom garantovali da će "tajna znanja" biti preneta na buduće generacije.