„Praktikum“
- tematska vođenja studenata kroz stalnu postavku
21-28. maj 2018.
U saradnji sa Centrom za razvoj karijere (pri Univerzitetu u Beogradu, Filozofskom fakultetu) Muzej afričke umetnosti je 2013. godine započeo program prakse za studente završnih godina Filozofskog fakulteta.
Uz podršku kustosa/mentora, učesnici u ovom programu stiču znanja o istorijatu muzeja i osnivačima, zbirkama, kao i glavnim temama u oblasti muzejskog istraživanja umetnosti i kulture Afrike. Istovremeno, studenti razvijaju veštine i tehnike neophodne za uspešno javno vođenje kroz stalnu postavku. Cilj programa „Praktikum“ je da se kroz samu praksu omogući studentima uvid u kustosku profesiju.
U periodu od 21. do 28. maja 2018. godine, svakog radnog dana od 18 i vikendom od 13 časova, posetioci će imati prilike da isprate osam različitih vođenja kroz stalnu postavku koja su pripremili studenti završnih godina Filozofskog fakulteta. Tako će posetioci moći da čuju nešto više evropskoj kolonizaciji i dekolonizaciji Afrike, sakupljačkoj strasti bračnog para Pečar, afričkoj magiji u blokbaster filmovima, ali i o Frojdovom pojmu „zazornog“ kroz materijalnu kulturu naroda Zapadne Afrike. Takođe će biti napravljen osvrt na teme tradicionalne društvene organizacije, odnosa prema deci i obrazovanju, kao i posmrtnim običajima, kultu plodnosti, kultu predaka i pogrebnim običajima.
Ulaz na sva vođenja je besplatan.
Program je podržan od strane Sekretarijata za sport i omladinu grada Beograda.
Kliknite da preuzmete brošuru Praktikuma 2018 u .pdf formatu.
Raspored vođenja možete preuzeti ovde.
Ponedeljak, 21. maj, 18č
Evropska kolonizacija i dekolonizacija zapadne Afrike
STEFAN ŠEVARLIĆ, student master studija istorije
Od 15. veka evropske države su prolazile kroz pomorsku revoluciju. Taj proces im je omogućio da započnu sa prvom fazom kolonijalnog uticaja na priobalje zapadne Afrike, koji se bazirao na trgovini. Ovakva ideja je ostala sve do 19. veka, da bi se do kraja istog promenila u tzv. grabeži za Afriku. Tu je započela i druga faza direktne kolonijalne uprave. Velika prostranstva zapadne Afrike su bile tvrd orah za evropske kolonizatore, te ih je bilo nemoguće održati. Kolonijalna uprava se počela urušavati sama od sebe. Dođite i saznajte kako je Evropa pobeđena sopstvenim znanjem u procesu dekolonizacije.
Utorak, 22. maj, 18č
Kult plodnosti kod naroda Zapadne Afrike
JOVANA JANKOVIĆ, studentkinja osnovnih studija arheologije
Kultovi plodnosti imaju veliki značaj u životu naroda zapadne Afrike. Praktikovane su agrarne svečanosti i rituali plodnosti, kojima se obezbeđuje plodnost zemlje, uspešna žetva, veliki prinosi, ali se utiče i na plodnost čoveka, kao i na blagostanje zajednice i pojedinca. Tokom obilaska stalne postavke Muzeja imaćete priliku da vidite i da se bliže upoznate sa – maskama, skulpturama, tkaninama, keramičkim posudama, kao i mankalom (najstarijom društvenom igrom na svetu). Svi ovi predmeti su na različite načine učestvovali u kultovima plodnosti kod naroda Dogon, Bambara, Kisi, Senufo i Dan.
Sreda, 23. maj, 18č
Od savane do muzeja – život muzejskog predmeta
ANA MILOVANOVIĆ, studentkinja master studija etnologije i antropologije
Svaki muzejski predmet ima svoju priču, koja nam govori ne samo o društvu i vremenu u kojem je nastao, već i o ljudima koji su predmet kreirali, odbacili, pronašli i doneli u muzej. Ovo vođenje kroz stalnu postavku MAU će otkriti kako nastaju muzejski predmeti, kako je sidro staro 200 godina iz Gvineje završilo u Beogradu, zašto je Veda Pečar „oprala“ obrednu masku, kao i šta je to što navodi ljude da sakupljaju predmete i na koji sve način muzejski predmeti mogu i da žive i da umiru.
Četvrtak, 24. maj, 18č
Afrička magija u blokbaster filmovima
ĐORĐE STOJANOVIĆ, student master studija etnologije i antropologije
Savremeni mediji i popularna kultura predstavljaju značajan izvor naših saznanja o drugim kulturama. Afrička magija, koja čini neizostavni deo afričkog duhovnog nasleđa, doživela je izrazitu popularnost zahvaljujući blokbaster filmovima. Većina filmova žanrovski pripada hororu, što može navesti publiku na zaključak da afričku religijsku praksu i verovanja vidi kao nešto mračno i zastrašujuće. Objašnjavajući i opisujući elemente magije koji se najčešće pojavljuju u američkim blokbaster filmovima, ovo vođenje ukazuje na „ljudsko lice“ afričke duhovnosti koja čini svakodnevnicu velikog broja ljudi u zapadnoj Africi, ali i Severnoj i Južnoj Americi.
Petak, 25. maj, 18č
Poseta sablasnog dvojnika – Frojdovo „zazorno“ i kulture Zapadne Afrike
LUKA RAČIĆ, student osnovnih studija arheologije
Još od kada je 1919. godine Sigmund Frojd objavio svoj esej Das Unheimliche (Zazorno) postoji čitava paralelna struja u društvenim disciplinama, nauci o književnosti, estetici, psihoanalizi, umetnosti, čak i arhitekturi da se na različitim primerima objasni ovo fascinantno emotivno-psihološko iskustvo: složeno osećanje osobite onespokojavajuće nelagode, čudnosti, jeze, straha i sablasnosti koje izbija iz sasvim običnih i svakodnevnih osoba, predmeta, pojava, iskustava i prostora, zasnovano na povratku potisnutih infantilnih kompleksa vere u svemoć misli, dvojnika, prisile ponavljanja, i neživog kome se pripisuju osobine živog. Ovo vođenje nudi jedno originalno čitanje predmeta, prostora i verovanja naroda Zapadne Afrike zasnovano na pomenutom Frojdovom eseju.
Subota, 26. maj, 13č
Kult predaka – posmrtni rituali i ceremonije u Zapadnoj Africi
ALEKSANDRA ĐURIĆ, studentkinja master studija istorije umetnosti
U okviru ove teme biće reči o poštovanju predaka i verovanju u novi život posle smrti. To spada među najstarije karakteristike gotovo svih prvobitnih društava i svih religija sveta. Ujedno, kult predaka je jedna od najsnažnijih veza koja utiče na život potomaka. Širom Afrike poštovanje predaka praktikuje se i danas, a o ovom fenomenu se može govoriti na osnovu religioznih shvatanja afričkih ljudi, njihove bogate i slojevite mitologije, kao i umetničke baštine. Kroz vođenje ćete čuti priče o umetničkim ostvarenjima afričkih društava, kultu mrtvih, pogrebnim ceremonijama, kao i skulpturama i maskama koje ostaju trajni zapis jednog istinskog verovanja u neprolaznost života.
Nedelja, 27. maj, 13č
Heterotopija krize: obrazovanje za život kod naroda Zapadne Afrike
KATARINA TRIFUNOVIĆ, studentkinja doktorskih studija istorije umetnosti
Zašto je znanje koje se usvajalo u okviru tradicionalnog obrazovanja u kulturama Zapadne Afrike bilo povezano sa boli? Na koji način se ono urezivalo u pamćenje učenika? Zbog čega su se deca tokom „školovanja” nalazila u stannju krize u odnosu na ostatak zajednice? Na koji način su prostori gde se odvijala nastava bili mesta izvan svih mesta? Zakoračite na prag između detinjstva i sveta odraslih, u prostor nekada rezervisan samo za posvećene članove društva. Otkrijte sa kakvim fizičkim izazovima su se mladi suočavali u procesu inicijacije da bi se ponovo rodili kao odrasli muškarci i žene.
Ponedeljak, 28. maj, 18č
Društvena organizacija kod naroda Zapadne Afrike
NIKOLA VOJNOVIĆ, student osnovnih studija sociologije
Beležeći i promišljajući mnogobrojne zajednice Afrike, istraživači su iza sebe ostavili brojna objašnjenja i opise koja su afričkim zajednicama neosporivo umanjila značaj i posebnost na svetskoj istorijskoj sceni. Ovim tematskim vođenjem kroz stalnu postavku MAU upoznaćemo se sa društvima naroda Bambara, Senufo, Dogon i Ašanti, i to mimo predrasuda, uvidom u strukturu, sistem, vrednosti i norme koje su ovi narodi vekovima unazad negovali i čuvali. Time ćemo kreirati jednu sasvim drugačiju sliku o etničkim zajednicama Zapadne Afrike, ali i, što je možda još i važnije, nama samima.