Početna Programi Predavanja Ciklus predavanja: PRIMARNA UMETNOST: SLIKE NA STENAMA, SLIKE NA TELU
arvhive

 

Ciklus predavanja:

PRIMARNA UMETNOST: SLIKE NA STENAMA, SLIKE NA TELU

Galerija SKC, Bulevar Zorana Đinđića 152a, Novi Beograd
Nataša Njegovanović-Ristić, istoričar umetnosti, viši kustos


Istraživači i proučavanja neolitskih slika i gravira Sahare


Ponedeljak, 28. septembar u 19 časova

Periodizacija slikarstva i stilovi graviranja i slikanja


Sreda, 28. oktobar u 19 časova

Body art u Africi


Petak, 27. novembar u 19 časova

 

Potrebu da crtežom i bojoj iskažu svoja osećanja i svoje vizije afrički narodi su od davnina realizovali na različitim podlogama: stenama i ljudskom telu.

Sahara, sa stotinama hiljada graviranih crteža i oslikanih stena predstavlja najeći neolitski slikani kompleks, nastao u dugom vremenskom rasonu od 7000 godina pre nove ere do početka nove ere. Zahvaljujući veštini slikanja i znalačkom korišćenju slikarskog materijala i same podloge, umetnici neolitske Sahare, pored toga što su ostvarili prefinjene i izražajne likovne efekte, uspeli su da svojim radovima ostvare specifičnu hroniku preistorije afričkog kontinenta i sveta.

Proučavanje velikog saharskog slikarskog opusa odnosi se na više tematskih celina koje prate ovu umetnost od njenih početaka do istorijskog vremena.Te celine čine: proučavanja saharskog slikarstva, saharski neolit, slikarske tehnike (gravire i slike na stenama), kao i periodizacija slikarstva. Saharski „najveći muzej na svetu pod vedrim nebom“ daje nam uvid u duhovni život ljudi onog vremena, njihovo rasno poreklo, kao i predmete materijalne kulture. Slike su značajno svedočanstvo o geološkim i klimatskim promenama koje su izmenile ovo područje u kome su postojale reke, jezera i savane, a koje je, u vremenskom rasponu od nekoliko milenijuma, pretvoreno u najveću pustinju na svetu.

Paralelno sa slikanjem stena i pećina egzistiralo je i likovno ukrašavanje ljudskog tela, koje je na afričkom kontinentu dovedeno do savršenstva. Nezavisno od estetike ukrasa, nakita ili odeće koje je čovek nosio, samo telo je tretirano kao umetnički oblik – telo kao skulptura ili telo kao slika u koju su unete neiscrpna mašta i kreativnost. Klasifikacijom postupaka u realizaciji telesne umetnosti koji su tipični za određene delove kontinenta izdvajaju se dve vrste intervencija na telu: privremene (slike ostvarene bojom) čije je trajanje ograničeno i trajne (skarifikacija ili urezivanje i tetovaža) koje obeležavaju telo za celi život. Ova umetnost u najvećem broju slučajeva potpada pod opšte kriterijume koji se ne odnose na samo polje individualne kreativnosti, nego, pre svega, na zajednički izraz unutar društvenog konteksta.

Do skoro prezren u „civilizovanim društvima“, body art izgleda da uspešno korespondira sa sadašnjim modnim trendovima kao idealna slika u traganju za izvornim identitetom savremenog čoveka.

 
prog_green

 

PočetnaLinkoviPrijava za NewsletterKontakt
Copyright © 2010 Muzej afričke umetnosti u Beograd